Kroz Sombor na fijakeru

U svaki razgovor o najlepšim gradovima u Srbiji obavezno se uključi i Sombor – prelepi, mali grad, fascinantne arhitekture, koji leži u basenu nekadašnjeg panonskog mora. U gradu koji je gradilo nekoliko naroda, nikad ne ponestaje ideje šta raditi, i šta obići. Ako ste u potrazi za nešto drugačijim odmorom, u malom, šarmantnom gradu u kom vreme kao da je stalo, Sombor je pravi izbor.

Trg u Somboru

Kvalitetne znamenitosti Sombor pruža na svakom koraku

U multinacionalnom gradu kao što je Sombor znamenitosti koje će zadovoljiti svačiji ukus su svuda po gradu. Grad Sombor je prvenstveno poznat po svojoj veličanstvenoj arhitetkturi, muzejima i pozorištima, ali je nadaleko čuven i somborski salaš kojima krstare fijakeri i na kojima nastaje čuveni somborski sir.

Upoznajte se sa najpoznatijom slikom Vojvodine

Iako je Srbija zemlja u kojoj se može videti nekoliko, svetski poznatih dela i ulja na platnu, za mnoge je najbolje ono kojim je simbolično predstavljena istorija Sombora ali i oslobađanje cele potlačene Srbije. Slika Ferenca Ajzenhuta, Bitka kod Sente na najbolji način je predstavila jednu od ključnih bitki u borbama za oslobođenje Srbije od Turaka.

Samo platno je ogromnih razmera; do čak 7 metra širine i 4 mestra visoko. Sa bogato ukrašenim, pozlaćenim ramom debljine od pola metra, ovo monumentalno umetničko delo zauzima površinu od 40 metara kvadratnih, i predstavlja jedno od najvećih ulja na platnu. Ukoliko želite da vidite sliku, morate posetu najaviti unapred.

Velelepna gradska kuća Sombor grada 

U kući u kojoj je smeštena opština Sombor čuva i dela od muzejskog značaja. U opštinu grada Sombora ćete se zaputiti tražeći malopre pomenutu sliku. Sombor je grad koji ima veliku istorijsku i kulturnu važnost za svernobački okrug, pa mu je kao takvom  bila potrebna i adekvatna gradska kuća.

Zgrada je od 1808. do 1882. usavršavana da bi danas prestavljala najlepše zdanje u celom gradu, a po mišljenju mnogih, ni cela Srbija se ne bi postidela da je nazove najlepšom u zemlji.

Uživajte u pogledu koji pruža pešačka zona

Mala opština Sombor važi za jednu od najopuštenijih u Srbiji. Svuda vlada veoma prijatna atmosfera koju prave izuzetno ljubazni Somborci. Ako posetite Sombor glavna ulica je mesto koje nećete propustiti da vidite.

Ulica Kralja Petra I je glavna pešačka zona i nemoguće je ne videti jer je posećena u svakom trenutku dana, i sva dešavanja tokom manifestacije Somborsko leto najčešće su tu obeležena. 

Šarmantna ulica je celom svojom dužinom ukrašena zgradama eklektičnih stilova u čijim su prizemljima smešteni restorani, kafići i saldoledžinice. Kuće u Somboru su jednako lepe i očuvane, čistih fasada koje su ukrašene dugim stabljikama cveća koje vise sa prozora.

Ako sednete na fijaker Sombor ćete upoznati na neodoljivo privlačan način, u duhu starih vremena, koja kao da su još uvek prisutna u ovom grdau.

Posetite pozorište u Somboru za nezaboravno veče

Narodno pozorište Sombor je očuvao kao još jedan primer izvanredne klasične arhitekture, koji i danas zadovoljava kulturne potrebe tamošnjeg stanovništva. Prva predstava odigrana je daleke 1882. na otvaranju, a danas je, ubedljivo, najposećenije pred sam kraj pozorišne sezone, kada se organzuje Pozorišni maraton.

Kako biste bili sigurni da ste doneli odbru odluku o provođenju večeri gledajući prestavu u ovako eminentnoj instituciji, pomoći će vam saznanje da je Somborsko pozorište jedno od najboljuh u Srbiji.

Slika Bitka kod Senta na platnu

Somborski muzej i vanvremenska galerija savremene umetnosti

Ukoliko želite da bolje upoznate Sombor muzej je mesto gde ćete to najpotpunije sprovesti. Regionalni muzej koji je smešten kraj gradske kuće, bogato je opremljen arheološkim, numizmatičkim, šarenolikim etnološkim i istorijskim zbirkama.

U delu gde je smeštena nacionalna biblioteka Sombor baštini neka od najboljih književnih dela 18. veka – što se čini prirodnim, jer je u Somboru često boravio veliki romantičarski pesnik i dramatičar, Laza Lazarevic, koji je veoma pomagao razvoj i bogaćenje somborskog muzeja i biblioteke.

Savremena galerija umetnosti u Somboru nosi ime najvećeg slikara ravnice i večitog zaljubljenika u žene – Milana Konjovića. Posvetu na ulazu u Galeriju, i danas čitaju brojni turisti koji dolaze u Sombor: 

Slike ove, miljenice moje, sa ljubavlju darujem rodnome gradu, one jedino njemu i pripadaju. 

Zbirka danas sadrži 1.084 njegova platana (od 6000 slika, koliko ih je naslikao). Samo prošle godine, Galeriju je posetilo 8.968 turista koje privlači magnetizam Konjovićeve zamisli ravnice i koji će privlačiti zaljubljenike u slikarstvo stolećima unapred.

Osetite mir u religioznoj arhitekturi Sombora

U gradu kao što je Sombor istorija je pomešala i ostavila da žive i koegzistiraju narode različite veroispovesti i kulture. Zbog toga je Sombor grad koji je poznat po dominaciji crkava, katedrala i manastira koje odišu različitošću i jedinstvenom lepotom. Među najposećenijima se izdvajaju:

Crkva Svetog Đorđa – najlepša pravoslavna crkva

Na Trgu Svetog Đorđa najviše pažnje privlači istoimena, velika pravoslavna crkva izgrađena 1761. godine na temeljima stare turske crkvice. Barokno – rokajni stil, izuzetno vredan ikonostas iz ruku Pavla Simića, sa 77 ikona i mnoštvo vitraža, predmeta od plemenitog metala i barjaci, doprineli su da i ova crkva dobije status najznačajnijeg kulturnog dobra Sombora.

Katolička Crkva Presvetog Trojstva i Plebanija

Za katolički Sombor crkva Presvetog Trojstva je značajna jer su je podigli franjevci, a ono što je čini posebnom su orgulje iz 1771. godine. Plebanija predstavlja sedište gradske istorije, jer je u njoj 1749. godine Somborcima predata Povelja carice MarijeTerezije, kojom je Sombor postao slobodan grad. Južnu fasadu ovog zdanja, istančane arhitektonske lepote, upotpunjuje sunčani sat.

Franjevački manastir – Župni dvor

U jednoj niskoj, turskoj kući, sa tada svega tri prostorije, osnovana je županija Sombor grada. Izgrađena je na kaštelu somborskog grofa, Jovana  Brankovića. Franjevci su samostan napustili krajem 18. veka, pa je u zgradu useljena župska administracija.

Istorijski arhiv – Pašina kula i Krušperova kuća

Pašina kula predstavlja trag nekadašnjeg boravka Turaka u Somboru i najstarije je sačuvano gradsko zdanje koje potiče s kraja XVI ili početka XVII veka. Kula kvadratne osnove sa prizemljem i dva sprata, sačuvala je svoj nekadašnji izgled i sa Krušperovom kućom predsetavlja jedinstvenu celinu.

Paul Krušper od Varboa, upravnik carskih dobara, gradi 1771. godine jednospratnu, pravougaonu, porodičnu palatu u kasnobaroknom stilu na mestu koje je bilo predviđeno za izgradnju zgrade Županije. Krajem XIX veka ovde je smeštena gradska pošta, a kasnije i telefonska centrala. Danas je u zgradi smešten arhiv, koji svedoči o tri veka dugoj istoriji.

Idilični Sombor Vojvodina zna po salašima

Ako ćete i po čemu zapamtiti Sombor fijakeri i salaši su na prvom mestu. Idiličnu atmosferu Sombora upotpunjuju i veliki broj salaša i etno kuća i najlepših dvoraca Vojvodine. Okruženi bogatim zelenilom i izolovani od gradske gužve, čine idealna mesta za odmor uz srpsku tradiconalnu kuhinju, domaću rakiju i vino, i zvuk tamburice uz koju se čuje: „U tem Somboru”.

Kulturna dešavanja u Somboru

Bogatom gradu kao što je Sombor manifestacije, koje se mahom leti održavaju, tokom juna i jula uveseljavaju stanovnike, privlače goste iz komšijskih država. Tokom 21. i 22. juna se uz lagane zvukove džeza uživa na Green Town Jazz festivalu koji je ubedljivo i najpoznatiji ambasador Sombora.

Nešto ranije, 15. juna, privodi se kraju pozorišna sezona, uveličana manifestacijom pod nazivom Pozorišni maraton, gde gledaoci mogu uživati u najboljim tekstovima koje izvode najkvalitetniji srpski glumci. 

Poslednjeg vikenda u junu (28. i 29.) u Somboru se održava Terminal, muzički i umetnički festival, koji ovaj grda pretvara u jedinstvenu oazu umetnosti i zabave. Pored imena svetske, elektronske i rok scene, posetioci mogu uživati u projekcijama filmova na otvorenom, muzičkim i likovnim radionicama.

Tradicionalna manifestacija koja okuplja preko 2000 učesnika svake godine, održava se na gradskom trgu Svetog Trojstva, kada se organizuje takmičenje u kuvanju ribljeg paprikaša. 22. juna goste obično uveseljavaju privlačna i provereno dobra imena srpske estrade.
Bilo da za obilazak Sombora odabrete fijaker, i kao prava kaštelska gospoda doživite duh ovog, nekada aristokratskog grada, ili odlučite da prošetate uličicama posećujući kafiće i muzeje, grad Sombor nikada nije ostavio nikoga ravnodušnim. Za tako malu državu kao što je naša, gradovi poput Sombora predstavljaju potvrdu vrednosti.

Autor: Anica Petković | Objavljeno: 10.07.2019. | Modifikovano: 09.07.2019.