Nacionalni parkovi Srbije – 5 srpskih oaza prirode

Nacionalni parkovi Srbije su mesta bogata prirodnim lepotama, retkim životinjskim i biljnim vrstama, ali i mesta sa izuzetnim kulturno- istorijskim značajem i zbog toga su ujedno i zaštićena oblast Međunarodnog udruženja za zaštitu prirode. 

Priroda na Tari

Prvi nacionalni park na svetu osnovan je davne 1872. Godine u Sjedinjenim Američkim Državama i to je dobro poznati Jelouston. Nacionalni park Jelouston je dobio titulu prvog nacionalnog parka zahvaljujući svojim gejzirima, super vulkanu, toplim izvorima, ali i životinjskim vrstama poput:  bizona, grizlija, mrkog medveda, kojota, muflona, puma i mnogih drugih. 

U Evropi prvi nacionalni park je osnovan u Švedskoj 1909. godine. To je nacionalni park Sarek koji je danas vrlo popularam među planirima.  

Kada su u pitanju nacionalni parkovi Srbija takođe ima izuzetnu ponudu! U našoj zemlji trenutno postoji pet nacionalnih parkova: Fruška gora, Đerdap, Kopaonik, Tara, Šar-Planina, a Prokletije su već duže vreme u  postupku zaštite.

Nacionalni park Fruška gora – najstariji nacionalni park u Srbiji

Nacionalni park Fruška gora je najstariji nacionalni park na teritoriji naše zemlje, a ovaj status je stekao 1960. godine. Fruška gora je usamljena planina u Vojvodini i Panonskoj niziji, a nacionalni park je postala zahvaljujući svom raznovrsnom biljnom i životinjskom svetu, ali i vrlo bogatom kulturno-istorijskom nasleđu.  

Na visinama ispod 300m nalaze se pašnjaci i plodno zemljište, kao i vinogradi i voćnjaci. Iznad njih,  nalaze se guste listopadne šume kitnjaka, graba i bukve koje spadaju među najveće vrednosti Fruške gore. 

Ovim prirodnim lepotama treba dodati kulturne spomenike- 16 manastira Srpske pravoslavne crkve, zbog kojih se Fruška gora često naziva Srpskom Svetom gorom.  Manastiri su uglavnom podignuti krajem 16. i početkom 17. veka kao zadužbine srpskih vladarskih porodica.

Nacionalni park Đerdap – bogata kulturna baština

Nacionalni park Đerdap nalazi se u istočnoj Srbiji, blizu granice sa Rumunijom i osnovan je 1974. godine. Pored toga što je Đerdap drugi po redu nacionalni park u Srbiji, on nosi i titulu najvećeg srpskog nacionalnog parka.

U okviru ovog nacionalnog parka nalazi se bogata kulturna baština. Na samom ulasku u Đerdapsku klisuru smeštena je Golubačka tvrđava, koju su još u 1. veku pre nove ere osnovali Rimljani, a zatim su se za nju borili Huni, Ugari i Turci.

Diana Karataš je  takođe rimsko utvrđenje koje se nalazi u ovom nacionalnom parku. Ono je doživelo sličnu sudbinu kao i Golubačka tvđava,  jer su ga 530. Godine uništili Huni, a kasnije ga je obnovio car Justinijan.  

Kulturnu baštinu Nacionalnog parka Đerdap upotpunjuje i Trajanova tabla, još jedan bitna zaostavština rimske kulture i deo rimskog puta kroz Đerdap. Ovde se nalazi i jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Srbiji, Lepenski vir.

Geografska raznovrsnost, retke ribe i zaštićene biljne vrste

Nacionalni parkovi u Srbiji imaju fenomenalne geografske lokacije. Kada je u pitanju nacionalni park Đerdap, on obuvata Dunav, šumska staništa, livade, klisure i kanjone. Geografska raznovrsnost uticala je i na raznovrsnost biljnog i životinskog sveta. 

Dunav je stanište retkih riba – jesetre i morune, a šume su stanište retkih sisara. Na području Nacionalnog parka Đerdap postoje čak 43 biljne vrste  koje su strogo zaštićene, dok je njih 120 zaštićeno. 

Nacionalni park Tara – dom Pančićeve omorike

Tara je proglašena za nacionalni park 1981. godine zbog svojih očuvanih šumskih predela, velike raznovrsnosti biljnog i životinjskog sveta i postojanja jedne endemske vrste. 

Nacionalni park Tara je svakako najpoznatiji po Pančićevoj omorici, koju je Josif Pančić 1875. godine pronašao upravo na ovoj planini. Inače, Pančićeva omorika je retka biljna vrsta, endemit, koja raste samo u zapadnoj Srbiji i istočnoj Bosni.  

Na Tari raste i veliki broj  različitih vrsta mahovina, lišajeva i paprati, a od životinjskog sveta ovde se mogu sresti i retke vrste poput: Pančićevog skakavca, mrkog medveda i divokoze.

Nacionalni parkovi Srbije su poznati po bogatom kulturno – istorijskom nasleđu. Nacionalni park Tara je mesto na kome se nalaze dva utvrđena nepokretna dobra- manastir Rača i lokalitet Mramorje. 

Nacionalni park Kopaonik – najpopularniji nacionalni park

Ako ste se pitali koji su to nacionalni parkovi u Srbiji najpopularniji, na samom vrhu možemo reći da je to Nacionalni park Kopaonik. On je dobio naziv po istoimenoj planini Kopaonik koja je zbog svojih prirodnih vrednosti, proglašen za nacionalni park 1981. godine

Kopaonik je dobio naziv po svojim  rudnim bogatstvima i zbog činjenice da se na ovoj planini još od najstarijih vremena kopala ruda. U okviru kopaoničke rudničke oblasti mogu se pronaći retki minerali, rude zlata, srebra, olova, cinka i gvođa.

Bogat biljni i životinjski svet Kopaonika

Nacionalni park Kopaonik je bogat životinjskim i biljnim svetom koji je nastao, kako zbog povoljnih klimatskih uslova, tako i zbog raznovrsne geološke podloge. Među zaštićenim životinjskim vrstama koje žive na Kopaoniku nalaze se: suri orao, sivi soko, šumska sova, planinska ševa, krstokljun, sivi puh, buljina, divlja mačka i živorodni gušter.

Biljni svet Kopaonika karakterističan je po mešovitim šumama smrče, jele, javora i bukve. U prirodne lepote Kopainika spadaju i urvinska jezera, tresave i pištevine

Urvinska jezera nastaju kliženjem kamenja i zemlje koja pri tom pregradi rečni tok, najpoznatije jezero ovog tipa na Kopaoniku je Semeteško jezero. Tresavine nastaju kao posledica isparenja jezera i bara, a najveća tresava na ovoj planini je Jankova bara. 

Nacionalni park Šar-planina – bogatstvo ledničkih jezera

Nacionalni park Šar-planina je, za sad, najmlađi nacionalni park u Srbiji, a osnovan je 1986. godine. Pored ove titule, Nacionalni park Šar-planina nosi i titulu najvišeg nacionalnog parka kod nas.Čak 30 vrhova nalazi se na visini iznad 2500 metara nadmorske visine.

Šar-planina je ime dobila šarenilu koje je nastalo zbog raznovrsnih biljaka koje krase ovu planinu. Najveće vrednosti Šar-planine su šume monike i mulike, zatim više od 300 balkanskih endemskih vrsta i brojni lokalni biljni endemiti. Na primer, hajdučica kralja Aleksandra, šarplaninski karanfilčić, šarplaninski šafran, šarska divizma i šarka ptičija trava, rastu samo na ovoj plnini. 

Među prirodne lepote Šar-planine spadaju i brojna lednička jezera, koja se jednim imenom nazivaju Gorske oči. Pored toga, na planini se nalazi veliki broj srednjevekovnih srpskih crkava i manastira, po čemu su i drugi nacionalni parkovi Srbije poznati.

Nacionalni parkovi Srbije – remek-dela prirode naše zemlje

Nacionalni parkovi Srbije spadaju među najposećenije i najlepše destinacije za vikend putovanja u Srbiji. Smatraju se remek-delima prirode, koji svojom nestvarnom lepotom, autentičnim biljnim i životinjskim svetom i kulturnim nasleđem  privlače sve veći broj turista iz čitavog sveta.Kada su u pitanju nacionalni parkovi Srbija i te kako ima šta da ponudi svima koji žele da iskoriste svoj odmor i posete neka od ovih prirodnih blaga naše zemlje.

Autor: Isidora Ilic | Objavljeno: 18.06.2020. | Modifikovano: 18.06.2020.