Najbrži vozovi na svetu – upoznajte pruge brže od metka

Razvoj novih tehnologija značajno je uticao na osavremenjenje železnice. Brojna tehnička unapređenja povećala su kompaktnost vozila, dok je primena savremenih pronalazaka u oblasti napajanja i gradnje infrastrukture obezbedila uspešnu ekspolataciju železničkih ruta.

I dok maštamo o tome da i našim prugama zahuče neka superbrza lokomotiva, hajde da se upoznamo sa državama u kojima su one postale stanard, kao i sa prednostima kojima moderna železnička infrastruktura doprinosi kvalitetu života savremenog čoveka.

Šta superbrze vozove čini toliko moćnim?

Vozovi koji se nalaze u metrou

Glavne karakteristike savremenih vozova velike snage jesu: laka konstrukcija, visok komfor i visoka bezbednost. Da bi se postigao svaki od ovih parametara, železnička elektrifikacija koja daje napajanje željezničkom pogonskom vozilu (lokomotivi) zahteva velika ulaganja.

U celu kompoziciju ugrađena je i brojna senzorska i informaciona tehnologija koja omogućava da se vozilom upravlja preko kompjuteria, uz stalno praćenje brojnih parametara na agregatima kompozicije.

Napajanje ovako brzih vozova mora poticati iz naroičito snažnih stacionarnh izvora, kod kojih nema rizika za prekid strujnog kola, kao što su GNB stacionarne baterije i njima slični izvori višestruke električne snage sa distribuiranom energijom koja se primenjuje za izvlačenje lokomotive putničkih vozova.

Stoga, zemlje koje imaju najrazvijeniju železničku infrastrukturu sasvim očekivano i grade vozove koji se smatraju najbržim na svetu – ali, ne samo da se smatraju, oni to i jesu. Na primer, zabeleženo najbrži voz na svetu kreće se brzinom preko 500 kilometara na čas.

Bilo bi zanimljivo putovati njime, zar ne? Ali, hajde da pogledamo gde pronaći takve vozove!

1. Kina – zemlja u kojoj je brzina redefinisana

Dva najbrža voza na svetu krstare upravo Kinom, jedan (G17) prelazi 1.021 km između glavnog grada Kine i Nanjinga, sa prosečnom brzinom 317,7 km / h, završavajući putovanje za samo 3 sata i 13 minuta – a drugi je neverovatni Šangajski maglev, koji dostiže brzinu od 431 kilometar na sat.

Magnetna budućnost!

Kina je predstavila najnoviji prototip ultra-brzog voza na svetu, novog magleva, koji će moći da razvije brzinu od 600 kilometara na sat a za kretanje će koristiti magnetnu silu a ne prugu.

2. Japan – zemlja “voza metka”

Japan, pionir u izgradnji brzih vozova, najpoznatiji je po svom superbrzom E5 Shinkansen vozu koji dostiže brzinu od 322 km/h. U ovom momentu, aktivno se radi na testiranju nove japanske, suprbrze ALFA-X verzije Shinkansen voza, poznatog i pod nazivom “bullet”, koji može da razvije brzinu i do 400 kilometara na sat.

3. Obiđite italijanske regije za manje od 3 sata

Najbrži vozovi u italiju su oni koji voze linijom od Milana do Reggio Emilije i brza pruga poznata po vozu poznatom i kao Frecciarossa (“Crvena strela”) koji saobraća na liniji  Rim – Firenca/Milano i ovo rastojanje prelazi za svega dva sata i 40 minuta.

Zamislite koliko toga zanimljivog možete videti od Milana do Rima…

Voz koji stoji na stanici u metrou

4. Francuski TGV je odlično povezan sa Evropom

Voz na liniji Champagne Ardenee–Loraine i dalje postiže prosečnu brzinu veću od 271,8 km/h. Brzi vozovi TGV saobraćaju širom Francuske i dostižu brzinu od 321 km/h.

Takođe, brzi voz koji povezuje prestonice Belgije i Francuske poznat kao Thalys ovo rastojanje prelazi za samo 90 minuta. Inače, dostiže brzinu od 300 km/h i sada saobraća i između Amsterdama i Kelna. Sličnu brzinu postiže i voz koji saobraća na relaciji Pariz – London.

5. Nemačka

U Nemačkoj, široka međugradska železnička mreža koristi delove brzih linija, zadržavajući maksimalne brzine ispod onih u drugim zemljama – ali i dalje iznad proseka za mnoge druge okolne, ali i svetske zemlje. Električna željeznica ICE3 koja saobraća od Kelna do Frankfurta brzinom od 320 km/h je i najbrža pruga u ovom delu Evrope.

Sve brže usluge železnica su korisne i za životnu sredinu, smanjujući emisiju štetnih gasova iz drugih vidova saobraćaja. Najveća prepreka i dalje su ekstremno visoki troškovi infrastrukture ali njihova pouzdanost i to što nikada ne kasne ih čini veoma isplativim na duže staze, naročito zbog snažnog uticaja i na osnaživanje privrede.

Autor: Miloš Božilović | Objavljeno: 31.03.2020. | Modifikovano: 31.03.2020.