Lihadonisija iliti grčki Sejšeli – izlet sa ostrva Evija

Boravak na grčkom ostrvu Evija nudi i mogućnost obilaska vulkanskih ostrva. U pitanju je arhipelag Lihadonisija koji često nazivaju i grčki Sejšeli. Reč je o prelepom arhipelagu sačinjenom od nenaseljenih vulkanskih ostrva, koji se prostire u severenom zalivu Evije.

Lihadonisija vulkanska ostrva kraj Evije - pogled na plažu

Zbog divnog izgleda, brojne flore i faune, neverovatnog krajolika i mirnog ambijenta, ovaj arhipelag, nekada naseljenih ostrva, a sada prostor netaknute prirode, sve više zovu grčkim Sejšelima, umesto pravim imenom – Lihadonisija. Sam nastanak ostrva ophrvan je legendom o Herkulesu koji je kaznio svog prijatelja bacivši ga sa vrha planine u more, a bog mora, Posejdon, od delova tela nastradalog stvorio je mala ostrva.

Pročitajte zašto je izlet na Grčke Sejšele kada odete na letovanje na ostrvu Evija, prava stvar.

Po koja reč o prelepoj Eviji

Evija, po veličini drugo ostrvo Grčke, udaljena oko 80 kilometara od grčke prestonice, poslednjih godina privlači sve veću pažnju srpskih turista. Mada su našem življu najpopularnija i najpoznatija mesta Evije Pefki, banja Edipsos i Neos Pirgos, onim radoznalijim je poznata informacija da se glavni gradić ovog ostrva zove Halkida.

Etimologija iz davnih vremena upućuje na reč χαλκος koja zapravo označava bakar, bronzu. Reč je o mestu za koje ne možemo jasno posvedočiti da li se na ostrvo proširilo sa kopna ili je po sredi bila obrnuta situacija – da se sa kopna proširilo na ostrvo. Gradić-vodilja ovog ostrva u stvari je lepo mesto u kojem centralnu i svakako najlepšu poziciju zauzima šetalište – smešteno na onoj, već pomenutoj, ostrvskoj strani Halkide.

Ostrvo Evia zalazak sunca

Ponuda izleta

Nakon usputnog informisanja o Halkidi, koje bi moglo dodatno da zainteresuje za podrobnija istraživanja Evije, vratimo se na druge, egzotičnije, izletne ponude koje nudi boravak na ovom ostrvu. Pored već poznatog i zavodljivog ostrva Skijatos, koje zasad opstaje kao nepropustiva izletna destinacija, i  pomenute Atine, često nazivane kolevkom civilizacije, dolazak na Eviju nudi i mogućnost obilaska vulkanskih ostrva.

Reč je o prelepom arhipelagu sačinjenom od nenaseljenih vulkanskih ostrva, koji se prostire u severenom zalivu Evije. Zbog divnog izgleda, brojne flore i faune, neverovatnog krajolika i mirnog ambijenta, ovaj arhipelag, nekada naseljenih ostrva, a sada prostor netaknute prirode, sve više zovu grčkim Sejšelima, umesto pravim imenom – Lihadonisija. Sam nastanak ostrva ophrvan je legendom o Herkulesu koji je kaznio svog prijatelja bacivši ga sa vrha planine u more, a bog mora, Posejdon, od delova tela nastradalog stvorio je mala ostrva.

Obilazak vulkanskih ostrva – Lihadonisija

Mesta koja su veoma blizu ovom arhipelagu jesu Agios Georgios i Kavos, pozicionirani na severozapadnom delu Evije, tačnije, na poluostrvu po imenu Lihada.

Iz luke Agios Georgiosa polazi se na organizovani izlet ka ovom arhipelagu, dok se iz Kavosa samostalno može uputiti ka Lihadonisiji, što je veoma pogodno za one koji vole obilaske u vlastitoj organizaciji i po sopstvenom programu.

Ekskurzija do Lihadonisije iliti grčkih Sejšela, otpočeta iz Agios Georgiosa nije skupa, iznosi od 10 do 15 evra, i za razliku od izleta organizovanog iz Pefkija ili Edipsosa (koji takođe podrazumevaju polazak brodićem iz luke Agios Georgiosa, ali po skupljoj ceni, zbog udaljenosti i uračunatog obroka)  u cenu nije uračunat ručak.

Pejzažna, vizuelna i edukativna avantura počinje odmah – od prvih minuta prisutna je fascinacija morem, bojama, predelima. Boravak na otvorenom moru, njihanje brodića usled talasa i vetra uzburkava želje putnika da dobiju što više od puta kojim su pošli.

Krstarenje podrazumeva i susret sa zaostavštinom Drugog svetskog rata – u pitanju je brodska olupina koja potamnelo sija ukoliko se preciznije zagledamo u morske dubine. Jedanaest metara niže od brodića leži brod dugačak 45 metara koji je stradao usled jakog udara u oštru vulkansku stenu.

Nemci su želeli da preotmu brod od stanovnika banje Kamena Vurla (smeštene prekoputa samih ostrva) ali njihovo nedovoljno poznavanje terena dovelo je do ove katastrofe.

Daljom plovidbom izvestan je susret s porodicom foka, neretko i delfina. Zastajkivanje brodića izaziva foke da izranjaju iz vode i pozdravljaju turiste – mada je našim očima to atrakcija, za vulkanska ostrva to nije retkost, budući da predstavljaju zaštićeno ekološko područje.

Boravak na plaži

Lihadonisija plaža pogled pučina

U grupi ostrva, najveće se zove Manolija, i poseduje predivnu peščanu plažu okruženu vulkanskim kamenjem, i morem kristalno čistim, zanosno rashlađujućim, te je baš na Manoliji predviđen višesatni boravak tokom izleta.

Glavna i jedina uređena plaža na Lihadonisiji je prekrivena ležaljkama i suncobranima, slobodnim za korišćenje bez doplate. Na plaži se nalazi i zanimljiv bar, a ambijent je sasvim ugodan, suncobrani i krajolici odišu romantičnim notama, a ulazak u vodu nudi mogućnost duge šetnje kroz prozirnu vodu, budući  da se plitka voda prostire do nekoliko desetina metara. Mane ovog izleta ogledaju se u činjenici da voda neretko biva mnogo hladna, a u moru se u određenim periodima vide meduze koje umeju da zastraše turiste, iako neki svedoče da su bezopasne.

Takođe, nekada je kretanje kroz vodu, usled jakih morskih struja, ograničeno na boravak u, već pomenutoj, plitkoj vodi.

Znamenitosti na Lihadonisiji

Lihadonisija kućice na vulkanskim ostrvima

Mada prilika za ovako ugodan, gotovo rajski odmor omamljuje, valjalo bi se odupreti želji za izležavanjem na suncu i predivno zlatastoj plaži – i poći putićem punim zelenila, pratiti šumove čarobne i slobodne prirode i obići ruševine napuštenog sela.

Tamo gde je nekada goreo život, sada je pustoš, ostale su samo zidine, iza kojih caruje samoća – najtiši deo svakog mesta uvek je onaj gde su nekada živeli ljudi.

Uz mogućnost obilaska i crkve posvećene Svetom Đorđu, fotografisanja predela, susretanja sa ostrvom Strogili – drugim najvećim u ovom vulkanskom kompleksu –  napuštenim svetionikom, manastirom iz XII veka, ovo ostrvsko odmorište nudi sve intenzivnije lepote i utiske koje katkad preseca misao o samoći prostora koja nastupa kada prođe letnja sezona.

Autor: Aleksandra Idvorjan | Objavljeno: 21.09.2017. | Modifikovano: 11.03.2019.