Planinarenje – odlična tehnika mršavljenja
U neke od najrasprostanjenijih načina vežbanja i treniranja spadaju trčanje, hodanje, plivanje i vožnja biciklom. Dodajmo tu i planinarenje. Jer, efikasnost vežbi i treninga u prirodi se ogleda pre svega u snabdevenosti pluća kiseonikom i gubljenju nekog procenta masnog tkiva koje nas opterećuje.
Bar u Srbiji postoje predivne planine gde možemo hodati do mile volje.
Veliki je broj stručnih analiza ispisano na temu blagotvornog uticaja pešačenja i planinarenja. Jedna od njih je priručnik „Biomedicinske blagodeti naših planina“ autora Miroslava Pavlovića i Živomira Milašinovića. Ovi iskusni ljubitelji i poznavaoci planina napravili su kratak osvrt na tehniku planinarenja, na floru planina i korisnost lekovitih trava, na sveopšte dobre stvari koje nam daju šume.
Izdvojili smo neke delove koji se odnose na blagotvorno dejstvo planine na naše telo, sa osvrtom na mršavljenje. Ako želite da znate kako smršati na prirodan način, pročitajte ovaj tekst. Možda je baš odlazak na planinarenje pravo rešenje za vaše kilograme!
Umirujući uspon
Za početak, čoveku iz grada dovoljno je dobro i da se prošeta i preko blagih brežuljkastih padina do 300 m nadmorske visine, ali treba birati lokalitete bez vetrova i magle. Već na toj nadmorskoj visini bolji je rad pluća, ubrzan rad srca i pulsa, a oporavak rekonvalescenata posle akutnih bolesti je savršen. Još bolje je kada šetamo uzbrdo u blizini reke ili jezera.
Brežuljci deluju umirujuće na organizam. Planinske vode mogu da pomognu kod infekcije bakterijama, ako imamo čmičak, konjuktivitis; planinska voda ublažava očni pritisak, glaukom i donekle relaksira očni nerv.
Jačanje imuniteta
Dišite duboko i često na planini. Velike količine kiseonika preko pluća dospevaju do svih organa. Kiseonik ubija viruse i bakterije i jača odbrambenu moć organizma.
Sunčeva svetlost stimuliše hipotalamus, deo mozga u kom se nalazi veliki broj nervnih centara, pa usled toga nastupa fizička i psihička relaksacija. Šuma je puna negativnih jona, a čist vazduh ima visok sadržaj kiseonika koga drveće, žbunovi, zeljaste biljke oslobađaju fotosintezom. Tu su i fitocidi koje luče borovi i breze i koji deluju negativno na loše bakterije i relaksiraju nervni sistem i organe za disanje.
Fiziološke blagodeti koje planina daruje planinarima. Visina čisti
Čist vazduh i negativni joni deluju povoljno na kožu, disajne puteve, jačaju imunitet planinara. Kada se penjete na nadmorske visine od 300 do 1000 m nema alergena koji izazivaju alergije i bronhitis; kada se penjete preko 1000 m niži je atmosferski pritisak, niža temperatura vazduha i jače sunčevo zračenje, izraženost jakih vetrova.
U takvim uslovima raduje se naš sistem za disanje: umanjuje se sekrecija bronhija i povećava eliminacija štetnih gasova iz pluća, uravnotežuje rad nervnog sistema i endokrinog sistema. Velika količina kiseonika povećava broj eritrocita i nivo kiseonika u krvi – puls i cirkulacija se ubrzavaju, disanje postaje učestalije i dublje. Vitalni kapacitet pluća se povećava. Koncentracija CO2 u krvi se smanjuje, apetit se povećava.
Manje napetosti, manje umora, bolje zdravlje i više energije. U planine!
Bilo koji oblik fizičke aktivnosti ravnomerno troši zalihe masnoća u celom telu. Hodanjem se troši jednak broj kalorija kao i trčanjem ukoliko pređemo isti put. Trčanjem samo štedimo vreme. Pre nego što krenemo uz brdo, uradimo vežbe istezanja. One ne smeju biti nagle, energične i silovite, već nežne, spore i bezbolne. Njima se postiže pokretljivost i elastičnost mišića i dobro držanje. Energični pokreti stvaraju napetost u mišićima. Tokom dana, srce osobe lišene kondicije mora da napravi do 50.000 otkucaja više nego kod osobe s dobrom fizičkom kondicijom.
Setimo se da produženo bavljenje fizičkom aktivnošću podstiče lučenje endorfina koji utiču na dobro raspoloženje i osećaj zadovoljstva. Manjim intenzitetom hodajte i vežbajte, ali duže vreme. Na kraju teksta o blagodetima boravka na planini i planinarenja i u priručniku stoje zapovesti koje ćemo kao bonus ostaviti ovde:
Ekološke zapovesti
- Ne očekuj od prirode više nego što si joj dao
- Zaštiti planetu jer drugu nemamo niti ćemo dobiti novu
- Brini o vazduhu pre nego što ga ugledaš
- Koristi izvor tako da vodu možemo piti i na rečnom ušću
- Znaj da Zemlja daruje samo kad um caruje
- Seti se da je život drveta zalog za drvo života
- Ne dozvoli da ptice selice odustanu od povratka s juga
- Uračunaj cenu očuvanja prirode u cenu svakog proizvoda
- Ne traži rupu u zakonima prirode
- Misli više o otpadu da ne završimo na njemu
- Građenjem ne otimaj, već deli sa prirodom
- Čuvaj sredinu, da bismo izbegli kraj.
Šetati znači živeti!
Doktorka Olga Andrejević u časopisu „Život i zdravlje“ piše: „Šetati čvrstim korakom u prirodi znači neprestano poboljšavati rad svih organa koji na taj način ekonomičnije rade, bez iscrpljivanja. Pešačenje poboljšava intelektualne sposobnosti. Jača sposobnost srca, otklanja depresiju, povećava koštanu masu; omogućava disanje punim plućima; olakšava gastrointestinalni prolaz i poboljšava apetit; reguliše krvni pritisak; pospešuje dejstvo sna; i svakako – pešačenje produžava život“.
U knjizi „Zbogom debljino, strategije mršavljenja“, Ignac Kulier piše:
„Što više trenirate, manje morate brinuti za kalorije. Bez dijete, samo treningom uz redovno vežbanje možete po jednom treningu gubiti do 500 kcal, što za 7 dana daje 3500 kcal. Brzim hodom moguće je trošiti oko 300 kcal/h, vožnjom bicikla 600 kcal/h, a aerobikom 500 kcal/h.
Nekoliko sati nakon treninga vi još uvek trošite energiju, jer je metabolizam još pod pritiskom. Umereni trening najbolje troši kalorije i jača mišiće. Uvek je problem skinuti masno tkivo, a da ostanu mišići. Kod bodibildera se dešava da je unos 38 kcal/kg telesne mase dovoljan za gubitak masnog tkiva bez gubitka mišićne mase.“
Kulier u tabeli utroška energije prema vrsti aktivnosti navodi:
- hodanje uz brdo u trajanju od 30 min – potrošnja kalorija (ako se sprovodi 3 puta nedeljno) 194 kcal – nedeljna potrošnja 582 kcal
- hodanje po snegu u trajanju od 30 min-potrošnja kalorija (ako se sprovodi 3 puta nedeljno) 392 kcal – nedeljna potrošnja 1176 kcal
- hodanje gradom u trajanju od 30 min-potrošnja kalorija (ako se sprovodi 3 puta nedeljno) 189 kcal – nedeljna potrošnja 567 kcal
- brzo hodanje u trajanju od 30 min – potrošnja kalorija (ako se sprovodi 3 puta nedeljno) 336 kcal – nedeljna potrošnja 1008 kcal
- aerobik u trajanju od 30 min – potrošnja kalorija (ako se sprovodi 3 puta nedeljno) 317kcal -nedeljna potrošnja 957 kcal
- cepanje drva u trajanju od 30 min – potrošnja kalorija (ako se sprovodi 3 puta nedeljno) 700 kcal – nedeljna potrošnja 2100 kcal
- planinarenje u trajanju od 30 min – potrošnja kalorija (ako se sprovodi 3 puta nedeljno) 284 kcal – nedeljna potrošnja 852 kcal
- planinarenje s rancem od 20 kg u trajanju od 30 min – potrošnja kalorija(ako se sprovodi 3 puta nedeljno) 30 kcal – nedeljna potrošnja 1035 kcal
- plivanje prsno u trajanju od 30 min – potrošnja kalorija (ako se sprovodi 3 puta nedeljno) 288 kcal – nedeljna potrošnja 864 kcal
- skijaško trčanje u trajanju od 30 min – potrošnja kalorija (ako se sprovodi 3 puta nedeljno) 336 kcal – nedeljna potrošnja 1008 kcal
- kopanje u trajanju od 30 min – potrošnja kalorija (ako se sprovodi 3 puta nedeljno) 298 kcal -nedeljna potrošnja 894 kcal
- biciklizam (sprint) u trajanju od 30 min – potrošnja kalorija (ako se sprovodi 3 puta nedeljno) 400 kcal – nedeljna potrošnja 1200 kcal
Dakle, da bismo izgubili pola kilograma telesne mase, treba potrošiti 3500 kcal, ako želimo da gubimo po 1 kg nedeljno – treba trošiti do 1000 kcal po danu! Pripremite se za aktivan odmor, odaberite aktivnost koja vam najviše odgovara pa krenite u dugotrajni rad!